Ponekad pacijentovo stanje zuba zahtjeva i neki protetski zahvat, odnosno dođe do potrebe za zubom napravljenim u zubotehničkom laboratoriju. Postoji više mogućih rješenja za nadomještanje zuba ovisno o indikaciji, broju zuba koji fale, dobi pacijenta, stanju zubnih i parodontnih tkiva, financijskoj mogućnosti pacijenta itd.

Najčešće se spominje krunica. Ali što je to uopće krunica? Ona ima funkciju imitirati prirodni zub. Izrađena je od umjetnih materijala koji su modernizacijom došli do savršenosti pa tako estetski zadovoljavaju i najzahtjevnije jer zaista izgledaju kao prirodan zub. Postoje razni materijali od kojih se krunica može napraviti, najčešće se spominje keramika za koju često čujemo i pogrešan naziv porculan. Konačan izbor materijala ovisi o pacijentu.

Procedura izrade krunice je vrlo zanimljiva. Nakon što doktor obrusi zub, kako bi napravio mjesto za novu krunicu, uzima otisak zuba koji odlazi u zubotehnički laboratorij. Tada tehničar nastavlja svoj dio posla koji zahtjeva više faza prije nanošenja konačnog sloja keramike koju pacijent primjećuje. Konačan zub mora izgledati prirodno bez da „bode u oči“.  

Zašto je ponekad potrebna krunica? Kao što smo već rekli, krunica imitira prirodan zub što znači da postoje situacije kada je prirodan zub previše oštećen ili potpuno nedostaje te ga je potrebno nadoknaditi. Na primjer, karijes zahvati veći dio ili cijelu krunu zuba (gornji dio prirodnog zuba koji vidimo u ustima), tada taj dio moramo nadomjestiti kako bi se zaštitio korjen i kako bi spasili zub. Isto tako postoje situacije kada je zub liječen, odnosno kada je uklonjen živac,  opet nam je potrebna krunica kako bi zaštitili ionako već osjetljiv zub.

Ako pacijentu nedostaje više zuba ili nije zadovoljan izgledom, položajem ili oblikom svojih zuba tada je potrebno napraviti više krunica koje su međusobno povezane, tada to nazivamo mostom. Mostovi gotovo savršeno imitiraju prirodne zube te rješavaju pacijentov problem nedostatka zuba i estetike. To su dugotrajna rješenja koja mogu donijeti mnogo koristi za kompletnu usnu šupljinu.

Koliko dugo to traje? Za izradu protetskog rada dovoljno je otprilike 7 dana i dva dolaska u ordinaciju. Ovaj period se produžuje ukoliko pacijentovo stanje zahtjeva liječenje zuba te saniranje kompletne situacije prije nego se krene u izradu protetskog rada. Niti u jednom trenu pacijent nije bez zuba već dobiva privremene zube koji imaju funkciju poslužiti da normalno funkcionirate dok se trajni rad ne završi.

 Pacijentima se teško odlučiti na ovaj korak jer su nesigurni i ne znaju kako će sve na kraju izgledati, da li će ih boljeti, hoće li dugo morati čekati, hoće li biti bezubi. Za sve vaše nedoumice nudimo konkretne odgovore, rješenja i garanciju. Stojimo iza svojih radova i spremni smo vam pomoći. Obratite nam se s povjerenjem na besplatnim konzulatacijama.

                                    ŽELIM BESPLATNE KONZULTACIJE

Nekada su se zubi "liječili" tako što su se vadili. Današnja moderna stomatologija takvo što ne prihvaća i čini sve kako bi zub spasila.

Bitno je pacijente educirati i podići svijest o važnosti svakog zuba. Iako smo u 21. stoljeću i dalje prečesto u ordinaciji čujemo: "A zašto mi to ne izvadite i gotovo?". Trudimo se uvijek pacijentu objasniti da je takav stav neprihvatljiv i da zub nećemo vaditi sve dok se sve metode ne iskoriste.

Naravno postoje situacije kada se zaista kasno došlo na pregled i kada jednostavno ništa ne pomaže.

Zašto uopće dolazi do problema koji zahtjevaju liječenje zuba ili endodonciju?

Srž zuba se sastoji od pulpe, a jedan od uzroka nastajanja bolesti pulpe je karijes koji kada prodre do pulpe, inficira je i stvori upalu. Upalne reakcije najčešće uzrokuju jake pulsirajuće bolove, a odumiranje živca može proći i bez simptoma što se zove nekroza. Daljnjim prodorom bakterija dolazi do upale u kosti (granulom, apsces) koji zna rezultirati oteknućem mekog tkiva u području glave i vrata. Tada je potrebno provesti endodontski zahvat.

Taj zahvat se sastoji od odstranjivanja pulpe, mehaničkog i kemijskog čišćenja te širenja korijenskih  kanala te punjenjem odgovarajućim materijalom. Nakon toga se szavlja plomba te po potrebi krunica.

Postoje situacije kada endodontski zahvat ne pomaže jer dođe do patološkog procesa na kosti tada je potrebno izvršiti kirirški zahvat apikotomije.

Fluoridi kontroliraju ranu pojavu karijesa i sudjeluju u remineralizaciji početne karijesne lezije. Uporaba fluorida caklinu čini otpornijom na štetne agense. Istraživanja su pokazala kako stalna prisutnost fluorida u usnoj šupljini znatno utječe na sprečavanje nastanka karijesa.

Većina pasti za zube sadrži fluorid i djeca mogu koristiti one koje su namjenjene njihovoj dobi. Važno je educirati se kod stomatologa o pravilnoj upotrebi četkice i paste za zube.

Za prevenciju karijesa preporuča se i vršiti fluoridaciju u ordinaciji 2 puta godišnje, a kod određenih slučajeva i češće. Ti pripravci sadrže velike količine fluora, no ako ih koristi stručna osoba u ordinaciji ne predstavljaju nikakvu opasnost za dijete.

Fluor se u ordinaciji najčešće primjenjuje u obliku gela i laka, ovisno o potrebi svakog pacijenta. Topikalna fluoridacija lakom pokazala se kao najbolji način kontroliranja napretka cirkularnog karijesa.