Parodontitis je vodeći uzrok gubitka zuba te može biti povezan sa drugim kroničnim bolestima, kao što su dijabetes i srčane bolesti!

Parodontalna bolest (parodontitis) je kronična bolest potpornog aparata zuba koji okružuje zub i sidri ga u čeljusti.

Parodontitisu prethodi gingivitis - upala zubnog mesa koja može djelovanjem bakterija, slabljenjem imuniteta i prisutnošću faktora rizika dovesti do upale dubljih struktura. Glavni uzročnik te bolesti je plak, organizirani sloj ostataka hrane, sline i bakterija koje su odgovorne za karijes, ali i onih odgovornih za upale zubnog mesa. Plak, u procesu mineralizacije sa mineralima iz sline, prerasta u kamenac koji dodatno pogoduje razmnožavanju bakterija. Zubno meso postane crveno, bolno, otečeno te krvari i ako se ta faza ne sanira, pod zubnim se mesom počnu množiti bakterije koje uništavaju potporne strukture, uzrokuju nastanak džepa i povlačenje kosti. Stanje se može brže ili sporije razvijati i na kraju dovesti do ispadanja zubi koje zbog povlačenja kosti više nema što držati.

Nazočnost bakterija iz plaka je ključna za razvoj bolesti, no mnogo je čimbenika koji utječu na razvoj i oblik bolesti. To su genetski faktori, imunološki sustav, sistemski faktori, faktori rizika (pušenje, stres…), utjecaj okoliša, socijalni faktori. Prema brojnim studijima rizik za pojavu parodontitisa se povećava kod pušača od 2,5 do 7 puta, a bolest se javlja u težem obliku i slabije reagira na liječenje. Istraživanja su pokazala povezanost parodontne bolesti sa sistemskim oboljenjima kao što su cerebrovaskularne i kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, osteoporoza, bolesti dišnog sustava, čak 7 puta veći rizik za prerani porod novorođenčadi manje porođajne težine, neonatalna smrt, preeklampsija (poremećaj u trudnoći) i hipertenzija uzrokovana trudnoćom. Bakterije iz parodontnog džepa mogu putem krvotoka dospjeti i naseliti naslage na koronarnim žilama i doprinijeti stvaranju ugruška. Ustanovljeno je da pacijenti s parodontitisom imaju 25% veći rizik od nastanka koronarne bolesti srca. Novo ispitivanje je pokazalo kod skupine pacijenata s uznapredovalim parodontitisom nakon intenzivnog liječenja unutar dva mjeseca statistički značajno poboljšanje u cirkulaciji krvi. Također osobe sa parodontitisom teže reguliraju razinu šećera u krvi, te udisanjem tih bakterija mijenjaju sluznicu u plućima čime daju priliku za naseljavanje bakterija koje uzrokuju bolesti dišnog sustava. Čak 30-40% aspiracijskih pneumonija (upala pluća) u podlozi ima bakterije koje nalazimo i kod parodontne bolesti.

Upravo iz tih razloga važno je održavanje zdravlja parodonta kako kod kuće održavanjem pravilne oralne higijene, tako i u stomatološkoj ordinaciji redovitim profesionalnim čišćenjem zubi i pregledima na kojima se mogu otkriti počeci bolesti koji zahtijevaju uvođenje kompletne parodontalne terapije.

Rano otkrivanje parodontalne bolesti može spriječiti gubitak zuba. Parodontalnu bolest dijagnosticirat ćemo u našoj ordinaciji jer samo stomatolog može postaviti točnu dijagnozu.

Kod dijagnostike parodontitisa koristi se rentgenska snimka čeljusti koja nam može pokazati razinu kosti i progresiju njene resorpcije odnosno stupanj povlačenja kosti.

Pri kliničkom pregledu važan parametar je mjerenje dubine džepova s parodontalnom sondom. To je tanki instrument kojim se ulazi pod gingivu odnosno zubno meso.  Uz pomoću tih mjerenja kontroliramo uspješnost terapije. Uz mjerenje džepova kontroliramo i količinu plaka na zubima koji je jedan od glavnih uzročnika upale. Poboljšanje oralne higijene kod kuće nužno je za uspjeh.

Kompletna terapija se sastoji od čišćenja zubnog kamenca, pjeskarenja  i poliranja zubi kako bi se uklonio sav vidljiv kamenac i uklonile naslage i pigmentacije na zubima. Tada zubi postaju glatki i nisu više pogodni za razmnožavanje bakterija. Nakon mjerenja džepova slijedi kiretaža džepova - poliranje korijena posebnim instrumentima, kiretama, čime se uklanja onaj kamenac koji se nalazi ispod zubnog mesa na površini korijena. Osim mehaničkog uklanjanja tvrdih naslaga, džepovi se ispiru antibakterijskim otopinama. Kod uznapredovalih slučajeva prednost se daje kirurškom pristupu pod direktnom kontrolom oka, te je potrebna upotreba lokalnih ili sistemskih antibiotika.

Dovoljno rana dijagnostika i liječenje parodontne bolesti može sačuvati vaše zube ali i utjecati na vaše opće zdravstveno stanje.

Profesionalno čišćenje zubnog kamenca je uz svakodnevnu brigu o oralnoj higijeni kod kuće sastavni dio održavanja zdravlja usne šupljine. Ono se provodi u stomatološkoj ordinaciji uz pomoć ultrazvučnog aparata koji uspješno uklanja kamenac i naslage, no ne može oštetiti caklinu zuba. Nakon toga se zubi poliraju profesionalnom pastom i završava se postupak kojim smo učinili jako puno za oralno zdravlje.

Zubni kamenac koji nastaje od plaka (naslaga na zubima) je jedan od najvećih krivaca za razvoj bolesti potpornog aparat zuba. Plak uzrokuje upalu zubnog mesa koja se manifestira crvenilom, oticanjem, krvarenjem i bolnošću zubnog mesa. Ako se ta faza ne sanira, postoji opasnost od razvijanja upala dubljih struktura parodonta, pojave parodontitisa. Tim stanjem dolazi do povlačenja ne samo zubnog mesa nego i kosti, čime se ugrožavaju zubi koji se počinju klimati te ih se mora izvaditi.

Osim čišćenja zubnog kamenca u ordinaciji se može napraviti i pjeskarenje zubi koje skida naslage i pigmentacije nastale konzumiranjem hrane i pića. Zubi su nakon tretmana vidljivo svjetliji i sjajniji.

Pravilnim održavanjem zubne higijene, redovitim kontrolama  i profesionalnim čišćenjem komplikacije se mogu uspješno izbjeći.